Posjete na portalu župe

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas15
mod_vvisit_counterJučer74
mod_vvisit_counterOvaj tjedan787
mod_vvisit_counterProšli tjedan800
mod_vvisit_counterOvaj mjesec2692
mod_vvisit_counterProšli mjesec2786
mod_vvisit_counterSveukupno126054

Online (20 minutes ago): 1
Your IP: 54.81.44.47
Today: 28, Svi, 2017

Prijava korisnika





SiteGround

ZAŠTO SE MIJENJA DATUM USKRSA? PDF Ispis E-mail
Autor Slavko Vranjković   
Utorak, 19 Travanj 2011 21:16

buk1Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. On je tom blagdanu dao i konačan, svoj smisao, naznačio  mu novu perspektivu koja dosiže sam prag vječnoga života.  Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek u svezi sa židovskom Pashom. Koncil u Niceji godine 325. donosi opće pravilo za datum Uskrsa, kako bi svi u jedan glas i u isti dan mogli uzdići svoje molitve na sveti dan Uskrsa.  Uskrs se otada slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca koji prati proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij. Tako se Uskrs pomiče između 21. ožujka i 25. travnja. Otkad je Grgur XIV. godine 1528. reformirao kalendar (Hrvatski sabor ozakonjuje ga 1587.), istočne crkve ostaju po julijanskom kalendaru.

"Uzdignimo se k njemu koji je prah naše niskoće uzeo u tijelo svoje slave, i ugledajmo se u svemu u njegovu poniznost i strpljivost, da mu se možemo pridružiti u njegovu uskrsnuću" (sv. Leon Veliki).

Ažurirano Utorak, 19 Travanj 2011 21:22
 
SVETO TRODNEVLJE PDF Ispis E-mail
Autor Slavko Vranjković   
Utorak, 19 Travanj 2011 21:09

buk6Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subota. Uskrs je najstarija svetkovina kršćanske zajednice. Kristova Pasha - njegov prijelaz s ovoga svijeta k Ocu po muci, smrti i uskrsnuću - predmet je slavljenja nedjelje, kao ‘malog Uskrsa’, ali i svih slavlja tijekom liturgijske godine.

VELIKI ČETVRTAK

Slavi se misa Večere Gospodnje . U katedralama biskup ujutro ovoga dana slavi sa svim svećenicima. Blagoslivlja  se bolesničko, katekumensko  i krizmano ulje, te ulje za ređenje svećenika. Uvečer se slavi euharistija u svim crkvama ...

VELIKI PETAK

Obred Velikog petka se razvio već u IV. stoljeću  u Jeruzalemu, nakon što je carica Helena 320. godine pronašla zagubljenu relikviju križa Kristova. Nakon uvodnih obreda slijede čitanja i pjevanje Muke po Ivanu te homilije i sveopća molitva. Slijedi klanjanje Križu. Ono počinje uzvikom: “Evo drvo Križa, na kom je visio Spas svijeta!” Vjernici se mogu slobodno pokloniti Križu, ili ga poljubiti. Posljednji dio obreda ovoga dana jest pričest koja je na Veliki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru. Obred počinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se samo pristupa pričesti. Liturgija završava otpusnom molitvom te se vjernici razilaze u šutnji. Tišina je u crkvi i srcima vjernika, tišina kojom Bog progovara onima koji su ga spremni slušati - Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vječni život.

VELIKA SUBOTA

Navečer se vjernici okupljaju na bdijenje. Današnji obred Vazmenoga bdijenja sastoji se od službe svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; službe riječi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja koja iznose ključne događaje povijesti spasenja; krsne službe. Euharistijska služba u Vazmenom bdijenju je vrhunac Kristove prisutnosti u ovoj noći nakon što smo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, preko prisutnosti u riječi te u krštenju. Euharistija ostvaruje prisutnost Krista pod prilikama kruha i vina, koji je među nama prisutan u svakodnevnom životu kao Uskrsli, a posebno u svakom euharistijskom slavlju kada nam daje samog sebe za naše suobličenje njemu Proslavljenom.

Ažurirano Utorak, 19 Travanj 2011 21:28
 
VELIKI PETAK PDF Ispis E-mail
Autor Slavko Vranjković   
Utorak, 19 Travanj 2011 21:40

buk7

Horizont je u daljini  crta između neba i zemlje. Da se dopre,"dotakne nebo" uzaludan je napor. Samo ljudi osjećaju želju prekoračiti crtu između  prolaznosti i vječnosti, budući da se nade ljudske do kraja ovdje ne ispunjaju. Sve velike kulture i religije govore da je čovjek u "neprestanoj potrazi za nebom."

Veliki tjedan je sažetak Isusova i našeg života.

Cvjetnica i zanosna klicanja, večera Velikog četvrtka,  te  izdaja Velikog petka do  groba Velike subote i  Uskrsnuća. Živimo između rođenja i smrti. Ne začuđuje zbunjenost i neujednačenost Evanđelista u iznošenju neviđena događaja. Bili su začuđeni novošću, odgonetajući starozavjetne tekstove, Isusove izjave o tome kako će „biti odbačen ubijen i treći dan uskrsnuti!“ Uskrs se slavio u zajednici. „Dozivali su u pamet njegove poruku, lomeći kruh,“ što je naziv za Misu. Vjerovali su da je prisutan. "Gdje su dvojica ili trojica u moje ime sabrani, ja sam s njima!“ Na tom temelju gradili su Crkvu, duhovnu zgradu „od Boga, čovjeka  i vječnosti.“ Pavao je govorio: „Jer, ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je naša vjera!“

Trebalo je prijeći „prag nade“,  kako reče pokojni papa Ivan Pavao II. Neki  misle da je govor o uskrsnuću simboličan; umiranju prirode i ponovnom buđenju. Zaboravljaju da Isus nije umro zimi, a da se  njegovo uskrsnuće dogodilo tri dana po smrti, da je  u Njemu  „zgusnuta sva ljudska drama i nada u besmrtnost.„

I naš narod je imao svoj Veliki petak raspeća i muke. Pobjeđivali smo s Njim na usnama. Radio Vatikan se oglašava pjesmom Krist pobjeđuje, Krist kraljuje, Krist vlada.

On nije trijumfalno ušao u Jeruzalem, nije želio vladati, poraziti, druge. Mi smo navikli kad jedna zastava padne, diže se druga. On ne pobjeđuje zlo „širenjem teritorija“ nego ostvarenjem istine, pravde ljubavi i mira. Bojno polje nisu drugi, nego čovjek. Nema te sile koja čovjeka može osloboditi od zla u njemu osim Boga. Preduvjet je ostvarenje onoga što je on htio.

Pobjedi sebe i za te započinje nebo.

Ažurirano Utorak, 19 Travanj 2011 21:47
 
DVA NAZIVA ZA USKRS PDF Ispis E-mail
Autor Slavko Vranjković   
Utorak, 19 Travanj 2011 21:13

Kako čestitati? Bit ću vrlo neposredan.

Kad si čestitamo, nemojmo reći: Sretan ti Vazam, nego Sretan Uskrs! To je najjednostavnija i najčišća poruka. Riječ vazam je, po svoj prilici, sinonim riječi uskrs, jer je to u čakavskom i kajkavskom narječju jedini naziv za Uskrs. No vazam smo u naše vrijeme oživjeli više zbog teoloških razloga. Vazam i vazmeno vrijeme imaju mnogo šire značenje od uskrsnog vremena. Za bit uskrsovanja u kršćanskoj vjeri, u teologiji, a onda i u svakodnevnici, vrlo je važno spojiti u jednu, nerazdjeljivu misaonu i doživljajnu cjelinu Veliki petak i Uskrs. Očito, dakle, riječ vazam pruža mogućnost da se to dvoje poveže u jedno. Tako imamo dva vida jednoga kršćanskoga otajstva: prvi je korizmeni - trpni, a drugi je uskrsni - slavljenički.

Ažurirano Utorak, 19 Travanj 2011 21:14
 
ECCE HOMO PDF Ispis E-mail
Autor Slavko Vranjković   
Subota, 09 Travanj 2011 11:43

buk2Izranjen

od biča do krvi,

od križa,

postade

prvi što ljubi i

prašta raspet

nebom

dotičuć' zemlju,

a srcem

za drugu

obalu

most.

Ažurirano Subota, 09 Travanj 2011 12:05
Više...
 
<< Početak < « 81 82 83 84 85 86 » > Kraj >>

Stranica 82 od 86
dressup games fight games battle games