dressup games fight games battle games
Naši duhovni pastiri kroz stoljeća PDF Ispis E-mail

Ne molim Te, Kriste, crven grimiz časti. Niti raskoš blaga niti snagu vlasti. Samo to Te molim, samo to Te molim, Da ti služiti smijem, da Te žarko volim. ...


 

  1. IVAN ZURING 1833 -1852.

  2. ANTUN BOŠNJAKOVIĆ 1852 -1868.

  3. FLORIJAN ČINČEK 1868 -1873.

  4. ANĐELKO VARŠAK 1873 -1877.

  5. MATO GUTAL administrator DO 1878.

  6. ponovo FLORIJAN ČINČEK 1878 -1907.

  7. MOJO KUHNER 1907-1935.

  8. SEKULA IVAN 1935 -1936.

  9. LAVOSLAV KOZMAR 1936 - 1963.

  10. ŽELJKO PAVLIČIĆ 1963 - 1965.

    rkt zupa

  11. ANTUN BRANKO GILIĆ 1965 -1991.

  12. ANTE MIHALJEVIĆ 1991 - 1998.

  13. SLAVKO VRANJKOVIĆ 1. 8. 1998. -

 

DUHOVNA ZVANJA U ŽUPI

SVEĆENICI

Nuštar

 


  • fra Ferdinand Čavar
  • vlč. Petar Čorluka

 


 

 

  • vlč. Tomislav Čorluka

vlč. Tomislav ČorlukaTomislav Čorluka je rođen 19. lipnja 1961. u Nuštru kao peto dijete. Stariji brat Petar je svećenik, ekonom u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu. U nuštarskoj crkvi Duha Svetoga je kršten, pričešćen, potvrđen i u njoj je slavio svoju Mladu misu 12. srpnja 1987. Osnovnu školu je završio u Nuštru. Prva dva razrada gimnazije je završio u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu, a druga dva u Đakovačkom sjemeništu. U vojsci je bio 14 mjeseci u Kninu. Teološki studij je završio u Đakovu. Za đakona je zaređen 1986. u Srijemskoj Mitrovici. Tamo je bio na đakonskom praktikumu u pastoralnoj godini 1986./87.

Na Petrovo 1986. je zaređen za svećenika. Tri godine je bio župni vikar u Đakovu. U Nijemce, za župnika dolazi pred Domovinski rat 1990. i ostaje u selu do okupacije Nijemaca. Kao prognani župnik župe Nijemci brine se za svoje župljane tijekom progonstva, a od 1991. do 1994. radi u Biskupijskom Cari-tasu. Za upravitelja nove župe Srca Isusova u Vinkovcima VI dolazi 1. rujna 1994. i ostaje do povratka u Nijemce do 1997. Po povratku u Nijemce obnavlja porušene crkve i crkvene objekte. Za župnika u Đakovu dolazi 15. kolovoza 2002. g.


 


 

 

  • fra Ljubo Leko

fra Ljubo Leko

Fra Ljubo je rođen 13. siječnja 1947. u Broćancu, župa Posuški Gradac. Pučku školu završio je u Nuštru, a klasičnu gimnaziju u Visokom. Studij filozofije i teologije započeo je 1969. u Sarajevu, a nastavio i 1974. završio u Königsteinu u Njemačkoj. Za svećenika je zaređen također u Königsteinu na Petrovdan 1974. godine. Po povratku u Provinciju, obnašao je službu duhovnog pomoćnika u Gorici kod Imotskoga 1974. do 1977; na Humcu 1977. do 1978., te na Širokom Brijegu od rujna 1978. do rujna 1981. Nakon kraćeg boravka u „Haus der Stille“ u Austriji, 1982. preuzeo je župu Gorance kod Mostara i vodio je kroz narednih 6 godina. HKM St. Gallen vodio je od svibnja 1987. do 1990. Od 1991. župnik je švicarske župe Netstal, a od kolovoza 2004. i upravitelj i župe Glarus.

 

 


 

  • vlč. Marko Majstorović

marko majstorovićMarko Majstorović rođen je 6. studenog 1928. godine u Nuštru od, kako sam reče, pobožnih roditelja – oca Pave i majke Anastazije r. Benčević. Osnovnu je školu pohađao u Nuštru, a građansku školu i gimnaziju u Vinkovcima. Bogosloviju je studirao (1947.-1952.) u Đakovu, a vojni je rok služio u tzv. JNA (1949.-1950.) u Murskoj Soboti. Za svećenika je zaređen 6. srpnja 1952. u đakovačkoj katedrali po biskupu Stjepanu Bäuerleinu. Mladu misu slavio je 27. srpnja 1952. u Nuštru.

Nakon godine dana svećeništva imenovan je upraviteljem Župe sv. Ane u Radikovcima, ali je ubrzo uhićen i osuđen od komunističkog režima "u ime naroda" na sedam mjeseci zatvora. Presuda je izrečena 6. prosinca 1954. godine, a kaznu je odležao, od 19. veljače 1955. do 26. kolovoza 1955., u najzloglasnijoj kaznionici u KPD-u »Stara Gradiška«. Jedini je svećenik koji je uspio nabaviti u samici zloglasnog zatvora nevjerojatno jednostavan pribor za svetu Misu. Komunisti nisu mogli ni slutiti da iz tog posuđa, u samici, pod okriljem noći i brojnih čuvara te vanjskih stražara, može jedan svećenik slaviti svetu Misu.

Nakon robije nakratko se vraća u Radikovce te je 1955. imenovan upraviteljem Župe Presvetog Trojstva u Tordincima, a župnikom od 1962. do 31. kolovoza 1965. godine. Od samoga početka svoga svećeništva brinuo se za ministrante. Ovo napose dolazi do izražaja u Tordincima gdje je svoj rad proširio i izvan župe organiziravši susrete ministranata po čemu je bio poznat diljem domovine. U takvom neobičnom vremenu izdavao je list "Ministrant" koji je, prije svih, počeo tiskati još 1961. godine.

Marko je i inicijator izlaženja i ujedno glavni urednik za prva četiri broja Malog koncila, koji je počeo izlaziti u ožujku 1966. godine.

1965. premješten je u Slavonski Brod u kojem je pastoralno djelovao gotovo četiri desetljeća. Ondje je osobito došla do izražaja njegova briga za sve slojeve društva, a posebnu brigu pokazivao je za obitelj. U Brodskom brdu, Marko je sagradio duhovni centar – Marijin dom, a 1970. otvorio je Župni vrtić u Brodu što je bila rijetkost, pod okriljem Crkve, još u takvo vrijeme. 1973. godine otvorio Savjetovalište za brak i obitelj, a Centar za dijete osnovao je 1991. želeći pomoći obiteljima u materijalnom i duhovnom pogledu. Zalažući se za obitelji organizirao je u Slavonskom Brodu od 7. do 9. IX. 1990. međunarodni kongres na temu "Budućnost medicine u novoj Europi – Medicina i obitelj – etički aspekti".

Kapelanom njegove svetosti – monsinjorom, imenovan je 1989. godine, a odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odlikovan je Redom danice hrvatske s likom Katarine Zrinske u Zagrebu 27. svibnja 1997. godine.

Preminuo je nakon Duhova, 4. lipnja 2004. godine.

Iz proslova kardinala Vinka Puljića

Kao svećenik, često sam se oduševljavao njegovim pastoralnim pothvatima i idejama. Koji put sam u sebi pomislio kako nije lako slijediti ovoga čovjeka. Posebno sam ga podržavao u pastoralu obitelji i herojskoj borbi za nerođenu djecu. Kako se radovao brojnim obiteljima! Bio sam osobno svjedok nekih susreta s obiteljima. Uživo sam učio voljeti čovjeka iz vjere.

 


 

 

 

Cerić

Marinci

  • vlč. Marin Plum

ČASNE SESTRE

  • Ferdinanda Ćavar
  • Roza Briševac
  • Elza Nović
  • Mihovila Tendžera
  • Duspara Nives
  • Duspara Vasilija
  • Agata - Angela Lajko