Entries by Slavko Vranjković

SAVJEST – ISPOVIJED 26. ožujak

ispovijed

        O savjesti se puno piše. Ovih su dana uskrsne ispovijedi. Imamo li se zašto kajati, što popraviti, reći Bogu i bližnjemu: oprosti? Razmisli! Odluči! Učini! Ljudi se dijele na one koji imaju savjest i oni koji rade kao da je nemaju.      

        Čovjekova savjest jasno govori da ne smijemo činiti zlo, da moramo činiti dobro. U tom etičkom principu svi se ljudi slažu … svugdje taj zakon važi. Čini se da je to usađeno u srž čovjekovu. Zar su se ljudi tako dogovorili? Nije vjerojatno … a ipak svi taj princip drže.

 

 

 

Dušobolja

money heart scale clipartHtio bih vas pitati:

znate li što je dušobolja?

Ne znate? Gadna je to bolest od koje mnogi boluju, a da nisu ni svjesni. Psiholozi kažu da je to nezadovoljstvo, praznina i razdražljivost, iako svega imaš i zdrav si. Očituje se dosadom, frustriranošću, strahom, nesigurnošću, besciljnošću i nemirom od budućnosti. Nekima je čitav život prošao u pripremi da bi dobro živjeli. Uostalom deviza, životni moto mnogih je: imati i trošiti.

             

ECCE HOMO (čovjek, polučovjek i nečovjek)

              diogenesNastavljamo razmišljanje. Kad te netko izdaleka ugleda, kad se nađeš u društvu ostalih, kad si na radnom mjestu, mogu li reći za tebe: “Evo čovjeka, evo dobra i poštena čovjeka!” Ovo vrijedi i za žene, dakako.

             

Kritičar (korizmeno promišljanje)

kavaToliko toga nam smeta. S jutarnjom kavom “piješ” tamnu stranu svijeta i Hrvatske. Trač naš svagdanji.

          Mnogi su ljudi, institucije, na vašem “operacijskom stolu.”  Gledaš u tuđi život i kopaš po njegovoj sadašnjosti, prošlosti, tražiš skriveni smisao njegova pogleda, osmjeha, kalamiš i ono što nije mislio, znaš i ono što nije rekao.

           Gdje god da si, što god otvoriš, radio ili novine, piše se i govori o nekom. To je, kažu, prevršilo svaku mjeru.

          Svi o svima govorimo, neprovjereno,  nasladno, neobuzdano i  na brzinu kao da radost i dobar glas nosimo, kao da se bojimo da ne ostane u nama. To je začudna potreba ulaženja “u tuđe živote”, u prošlosti i događaje koji bi se, ako već nisu, mogli dogoditi. Kakva si ti osoba? Prema sebi nismo tako kritični, kao što su drugi prema nama. Čak nam je krivo, ako nas Bog opomene preko Biblije, propovijedi, “jer, što to njega briga?”

          Korizmeno vrijeme je  idealna prilika.

Razmišljanje oko godišnjeg blagoslova obitelji

U Obredniku „blagoslovi“ KS.1987.,  poglavlju  pod naslovom: BLAGOSLOV OBITELJI I NJIHOVIH ČLANOVA  napominje se:

“Kako bi supruzi i ostali članovi obitelji danomice postali sve prikladniji za potpunije preuzimanje i ispunjavanje svoje dužnosti, Crkva je ustanovila neka sakramentalna pomagala. Ona u određenim prilikama obogaćuje obiteljski život naviještanjem Božje riječi i blagoslovima. Blagoslov treba uskladiti s prilikama.“

Šire odredbe se mogu pročitati u  «Lumen Gentium»broj 11 i 35.,«Gaudium et spes» broj47-52. Na što bi trebalo svratiti pažnju?

Eklezialno-pastoralno vrednovanje obitelji kao «kućne Crkve», uzimajući u obzir stvarne, današnje okolnosti obiteljskog života. Koje je opravdanje blagoslova obitelji?

Znade se da važnu ulogu u povijesti religija ima obitelj jer se u njoj na najizravniji način susreću religija i društvo. U obitelji dijete uči jezik, kulturu, običaje, svjetonazor i određenu konfesiju.

Tek prema novijoj kršćanskoj teologiji obitelj se naziva»kućna Crkva,Crkva u malom».. Time obitelj dobiva  na vrednovanju u naviještanju i prijenosu vjere na mlađe naraštaje./Usporedi :»Opći religijski  leksikon». Leksikografski zavod «Miroslav Krleža» Zagreb.

Obitelj danas. Okolnosti. Gradski i ruralni milje.

ŽENA U BOŽIĆNOM OZRAČJU

DSCF0005XRiječ je o ženi.

U Mariji, majci Isusovoj žena je dobila uzvišeno mjesto. Kako je izgledala Marija? Svojim vjernicima govorim: Marija je imala lice moje mame, tvoje majke, žene kćeri, lice žene.

Andrić je zapisao: «Žena stoji kao kapija na izlazu  i na ulazu ovoga svijeta». I što sve o ženi nisu napisali pisci svetih knjiga čovječanstva…

DAN BIJELOG STOLNJAKA

Opomena pred blagdan


preuzeto sa: zena.hr

Nikad dovoljno nije govoriti o važnosti svete Mise, pričesti. Nikad dovoljno.

Što sve ne činimo od propovijedi, opomena, poziva zvonima, rasporedom misnih slavlja na oglasnim pločama, župnim stranicama na računalu.

Čini se da je za neke “kršćane” uzalud zvoniti u “gluhe uši”.

Svećenik sam i trudim se oduševiti  župljane za nedjeljna misna  slavlja.

I drugi kolege to isto čine. Ima li uspjeha? Veliki je nesrazmjer između deklariranih katolika i onih koji redovito, ili ponekad idu na Misna slavlja. Zaboravljaju da je sveta Misa središte cjelokupne duhovnosti. Začudo, sve im je važnije od toga. Nikako da shvate da nema ljubavi, vjere bez susreta. Prigodice citiramo dijelove poruka svetog Oca, biskupa, imamo mjesečno klanjanje pred Presvetim.

Nažalost, nekima je  posjeti crkvi dovoljan “od Antunova do Antunova, od polnoćke do polnoćke”.

DOŠAŠĆE

djecapjevajuLatinski: Adventus – advenire – dolaziti.

Započinje nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. ANDRIJE – 30. studenoga.

 

Traje četiri tjedna. Završava na Badnjak navečer.


MOST – priča


„Samo vjerom gradimo most od zemlje do vječnosti, svijetli luk do neba, a on opet i iznova pada, nikako da se spoji nad ponorom smrti, s polovinom mosta koji raste s druge obale.“

Čuo je to u Crkvi. Uznemiren. Nije im do kraja shvatio smisao, još manje svrhu. Sve mu se to pričinilo kao uzaludan napor da se prijeđe granica. Nesiguran.