{"id":376,"date":"2015-05-31T15:15:06","date_gmt":"2015-05-31T15:15:06","guid":{"rendered":"http:\/\/test.kriesi.at\/church\/?page_id=376"},"modified":"2023-03-11T02:33:10","modified_gmt":"2023-03-11T00:33:10","slug":"povijest","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/o-zupi\/povijest\/","title":{"rendered":"Povijest"},"content":{"rendered":"\n<style type=\"text\/css\" data-created_by=\"avia_inline_auto\" id=\"style-css-av-2rbzmo-8c54a4ee94ce152bf653dbbe621dfe46\">\n.avia-section.av-2rbzmo-8c54a4ee94ce152bf653dbbe621dfe46{\nbackground-repeat:no-repeat;\nbackground-image:url(https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/ZUPA-DUHA-SVETOGA-NUSTAR-1-300x145.jpg);\nbackground-position:50% 50%;\nbackground-attachment:fixed;\n}\n.avia-section.av-2rbzmo-8c54a4ee94ce152bf653dbbe621dfe46 .av-section-color-overlay{\nopacity:0.2;\nbackground-color:#000000;\n}\n<\/style>\n<div id='av_section_1'  class='avia-section av-2rbzmo-8c54a4ee94ce152bf653dbbe621dfe46 main_color avia-section-large avia-no-shadow  avia-builder-el-0  el_before_av_section  avia-builder-el-first  avia-full-stretch avia-bg-style-fixed av-section-color-overlay-active container_wrap fullsize'  data-section-bg-repeat='stretch'><div class=\"av-section-color-overlay-wrap\"><div class=\"av-section-color-overlay\"><\/div><div class='container av-section-cont-open' ><main  role=\"main\" itemprop=\"mainContentOfPage\"  class='template-page content  av-content-full alpha units'><div class='post-entry post-entry-type-page post-entry-376'><div class='entry-content-wrapper clearfix'>\n\n<style type=\"text\/css\" data-created_by=\"avia_inline_auto\" id=\"style-css-av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed\">\n#top .av-special-heading.av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed{\npadding-bottom:0px;\ncolor:#ffffff;\nfont-size:50px;\n}\nbody .av-special-heading.av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed .av-special-heading-tag .heading-char{\nfont-size:25px;\n}\n#top #wrap_all .av-special-heading.av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed .av-special-heading-tag{\nfont-size:50px;\n}\n.av-special-heading.av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed .special-heading-inner-border{\nborder-color:#ffffff;\n}\n.av-special-heading.av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed .av-subheading{\nfont-size:15px;\n}\n\n@media only screen and (min-width: 480px) and (max-width: 767px){ \n#top #wrap_all .av-special-heading.av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed .av-special-heading-tag{\nfont-size:0.8em;\n}\n}\n\n@media only screen and (max-width: 479px){ \n#top #wrap_all .av-special-heading.av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed .av-special-heading-tag{\nfont-size:0.8em;\n}\n}\n<\/style>\n<div  class='av-special-heading av-2mhbtk-380750b92e5ce905dc03ae0c7376c9ed av-special-heading-h3 custom-color-heading blockquote modern-quote modern-centered  avia-builder-el-1  el_before_av_hr  avia-builder-el-first  av-inherit-size'><h3 class='av-special-heading-tag'  itemprop=\"headline\"  >Povijest \u017eupe<\/h3><div class=\"special-heading-border\"><div class=\"special-heading-inner-border\"><\/div><\/div><\/div>\n\n<style type=\"text\/css\" data-created_by=\"avia_inline_auto\" id=\"style-css-av-2fp1u8-7518b55eb48475f174b67631fb989ad8\">\n#top .hr.av-2fp1u8-7518b55eb48475f174b67631fb989ad8{\nmargin-top:30px;\nmargin-bottom:30px;\n}\n.hr.av-2fp1u8-7518b55eb48475f174b67631fb989ad8 .hr-inner{\nwidth:20%;\nborder-color:rgba(255,255,255,0.76);\nmax-width:45%;\n}\n.hr.av-2fp1u8-7518b55eb48475f174b67631fb989ad8 .av-seperator-icon{\ncolor:#ffffff;\n}\n<\/style>\n<div  class='hr av-2fp1u8-7518b55eb48475f174b67631fb989ad8 hr-custom  avia-builder-el-2  el_after_av_heading  avia-builder-el-last  hr-center hr-icon-yes'><span class='hr-inner inner-border-av-border-thin'><span class=\"hr-inner-style\"><\/span><\/span><span class='av-seperator-icon' aria-hidden='true' data-av_icon='\ue8bf' data-av_iconfont='entypo-fontello'><\/span><span class='hr-inner inner-border-av-border-thin'><span class=\"hr-inner-style\"><\/span><\/span><\/div>\n\n<\/div><\/div><\/main><!-- close content main element --><\/div><\/div><\/div><div id='av_section_2'  class='avia-section av-2b5gy8-733680e60f83f2bf462f08535ee62f04 main_color avia-section-small avia-no-border-styling  avia-builder-el-3  el_after_av_section  avia-builder-el-last  avia-bg-style-fixed container_wrap fullsize'  ><div class='container av-section-cont-open' ><div class='template-page content  av-content-full alpha units'><div class='post-entry post-entry-type-page post-entry-376'><div class='entry-content-wrapper clearfix'>\n<div class='flex_column_table av-24ni40-f86337e6ce70935bd0561db9473f5522 sc-av_one_full av-equal-height-column-flextable'>\n<style type=\"text\/css\" data-created_by=\"avia_inline_auto\" id=\"style-css-av-24ni40-f86337e6ce70935bd0561db9473f5522\">\n#top .flex_column_table.av-equal-height-column-flextable.av-24ni40-f86337e6ce70935bd0561db9473f5522{\nmargin-top:-60px;\nmargin-bottom:0px;\n}\n.flex_column.av-24ni40-f86337e6ce70935bd0561db9473f5522{\n-webkit-border-radius:0px 0px 0px 0px;\n-moz-border-radius:0px 0px 0px 0px;\nborder-radius:0px 0px 0px 0px;\npadding:30px 30px 30px 30px;\nbackground-color:#ffffff;\n}\n<\/style>\n<div class='flex_column av-24ni40-f86337e6ce70935bd0561db9473f5522 av_one_full  avia-builder-el-4  avia-builder-el-no-sibling  first no_margin flex_column_table_cell av-equal-height-column av-align-top '     ><p>\n<style type=\"text\/css\" data-created_by=\"avia_inline_auto\" id=\"style-css-av-1wum88-0a44e9f22825f677c32e8101f66d16d2\">\n#top .av-special-heading.av-1wum88-0a44e9f22825f677c32e8101f66d16d2{\npadding-bottom:0px;\n}\nbody .av-special-heading.av-1wum88-0a44e9f22825f677c32e8101f66d16d2 .av-special-heading-tag .heading-char{\nfont-size:25px;\n}\n.av-special-heading.av-1wum88-0a44e9f22825f677c32e8101f66d16d2 .av-subheading{\nfont-size:15px;\n}\n<\/style>\n<div  class='av-special-heading av-1wum88-0a44e9f22825f677c32e8101f66d16d2 av-special-heading-h3 blockquote modern-quote  avia-builder-el-5  el_before_av_textblock  avia-builder-el-first '><h3 class='av-special-heading-tag'  itemprop=\"headline\"  >Povijest \u017eupe<\/h3><div class=\"special-heading-border\"><div class=\"special-heading-inner-border\"><\/div><\/div><\/div><br \/>\n<section  class='av_textblock_section av-6gk7c-93b9277d1fa9b9902d07cbc1478eb8e4'  itemscope=\"itemscope\" itemtype=\"https:\/\/schema.org\/CreativeWork\" ><div class='avia_textblock'  itemprop=\"text\" ><p style=\"font-weight: 400;\">Ovdje pro\u010ditajte o povijesti \u017eupe iz pera biv\u0161eg \u017eupnika vl\u010d. Ante Mihaljevi\u0107a<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">\u017delimo li doznati ne\u0161to o povijesti ove \u017dupe moramo se vratiti u 12. st. na podru\u010dje Vukovarske \u017eupanije.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Spomenuta \u017eupanija je svoje ime dobila po utvr\u0111enom gradu Vukovu koji je le\u017eao na utoku Vuke u Dunav. Cijela \u017eupanija, a posebno Vukovo kao centar \u017eupanije, bila je matica mo\u0107nih feudalnih aristokrata i velikih obitelji koje su \u017eivo utjecale na cjelokupni razvoj Hrvatske i Ugarske. \u017dupa je bila pod jurizdikacijom biskupa Pe\u010duha. Zemlju u \u017eupi dr\u017eale su svojim rukama ma\u0111arske porodice koje su ovamo doselile u dvije seobe (od 900-950. i od 1091-1094.g. ). Ostatak zemlji\u0161ta pripadao je \u017eupanskom kraljevu gradu, a njime je raspo1agao kralj. Ovu su zemlju na u\u017eivanje dobili ratari, pripadnici nema\u0111arskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Me\u0111u tim pojedincima razlikovale su se dvije grupe.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Prva grupa su bi1i vojni\u010dki organizirani jobagioni (&#8220;jobagiones castri&#8221;), koji su sa\u010dinjavali \u017eupsku \u010detu vojnika. Jobagioni su bi1i dosta jaki jer je \u017eupa grani\u010di1a s Bosnom i Srbijom i na toj granici je trebala uvijek spremna vojska. druga grupa stanovni\u0161tva su bili \u010disti ratarski \u010dlanovi. Me\u0111utim, po\u010detkom 13. st. kraljevi su po\u010deli poklanjati posjede \u017eupskog grada s jobagionskim stanovni\u0161tvom, p1emi\u0107kim porodicama u nasljedno vlasni\u0161tvo. Tako su se iz tih sitnih jobagionskih zemalja pored Vuke, Ervenice i Bosuta razvila tri velika vlastelinska imanja. Jedan od ta tri velika posjeda bio je i posjed benediktinskog samostana Svetog Duha na podru\u010dju dana\u0161njeg Nu\u0161tra. 1255. g. papa Honorije III posreduje u parnici izme\u0111u opata i monaha Sv. Duha (Sancti Spiritus de Wolko) na jednoj strani i vite\u0161kog reda sv. Ivana (krstono\u0161aca), od kojih bi samostan Sv. Duha bio Parnica se vukla jo\u0161 od Honorijeva pred\u0161asnika pape Inocenta III koji je tako\u0111er, kako navodi u svom pismu pape Honorije, posredovao jednim pismom me\u0111u spomenutim strankama. M. Pavi\u0107 smatra da je ovo pismo papa Inocent III uputio 1216. g., tj. zadnje godine svoga pontifikata. Iz ovoga vidimo da su bene\u0111iktinci. krstono\u0161ci bili neposredni susjedi. To nam daju zaklju\u010dci i neki drugi podaci. I jedan i drugi red morao je svoja imanja dobiti od kralja iz jobagionske zemlje. Zna\u010dajno je da benediktinci nisu taj svoj posjed dobili u jednom komadu, nego u \u010detiri skupine na razli\u010ditom zem1ji\u0161tu. Isti takav polo\u017eaj posjedovanja vidimo i kod imanja Sv. Sa1vatora, koje se kasnije razvilo u posjeda krstonosaca. I kod ovoga posjeda pojedini dije1ovi 1e\u017ee u \u010detiri skupine to u neposrednoj blizini vukovskih benediktinaca. Iz ove \u010dinjenice zaklju\u010dujemo da je to morala biti jedna donacija koja je isto zemlji\u0161te razdijelila na dva dijela, jedan vukovskim binediktincima, a drugi krstono\u0161cima. Krstono\u0161ci bi svoje posjede narednih godina na ovom podru\u010dju izgubili kako im se to dogodilo s njihovim velikim posjedom u Velikom Selu na podru\u010dju dana\u0161njih Mikanovaca.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Samostan Sancti Spiritus de Wolko (pridjevak &#8220;de Wolko&#8221; dobio je po arhi\u0111akonatu gdje se nalazio) spominje se vi\u0161e dokumenata ovoga razdoblja. Tako ba\u010dki Kaptol u Be\u010du 1263. g. ure\u0111uje neke svoje posjede me\u0111u me\u0111asnicima spominje i ovaj samostan. 1267.g. pe\u010dujski kaptol po odluci kralja Bele ustanovljuje me\u0111u svojih posjeda koji su pripadali ubojici Stjepanu. 1311. g. imamo dokument kojem se mjesto nastanka navodi &#8220;kod samostana Sv. Duha&#8221;, zatim dokument iz 1327. u kojem pred bosanskim Kaptolom udova Katarina zala\u017ee jedan dio svoga posjeda. 1358. hrvatski i Ugarski kralj Ljudevit potvr\u0111uje svoju povelju, izdanu 1347. glede nekih mlinova na Vuki, zatim dva dokumenta iz 1377. itd. U svim ovim dokumentima spominje se samostan Sv. Duha i neki njegovi posjedi. Posjed beneditktinaca imao je svoje sredi\u0161te u samom samostanu koji je bio podignut na najljep\u0161em i najpodesnijem polo\u017eaju Donjega Povu\u010dja, na visokoj desnoj obali Vuke pored u\u0161\u0107a Ervenice, na zemlji\u0161tu koje je zbog svoje visine gospodarilo cijelom okolinom (100 metara apsolutne visine). Lokalitet se zove &#8220;Zidina&#8221;. S jedne strane uska prodolica. Pored samostana bila je i crkva i sve su to benediktinci posvetili Duhu Svetom. Kad su ovamo do\u0161li na tom zemlji\u0161tu izgleda da nije bilo ja\u010deg naselja koje bi imalo svoje posebno ime, jer je cijelo to podru\u010dje tek po samostanu dobilo irne. Od oblika &#8220;monasterium&#8221; postalo je &#8220;mono\u0161tor&#8221; ili &#8220;monu\u0161tor&#8221; od kojeg su starosjedioci hrvati napravili svoj oblik &#8220;monu\u0161tor&#8221; i taj se oblik zadr\u017eao sve do dolaska Turaka jer ga susre\u0107emo u svim spomenicama diturskog vremena. Naglasak je stajao na srednjem slogu. Za vrijeme turskog gospodarstva slog je ispred naglaska otpao i tako smo dobili oblik &#8220;nu\u0161tar&#8221;! Novo ime susre\u0107emo ve\u0107 u 16. i 17. st. Oko samostana rano je nestalo kmetsko naselje. Izgleda da se nije razvilo ba\u0161 uz sam samostan. nego ne\u0161to podalje na ni\u017eem tlu prema dana\u0161njem selu. U naselju se nalazila crkva sv. Nikole koju je pohodio i papin legat u kupljenju crkvenog poreza iz g. 1333-1335. U crkvi je \u017eupnikovao neki Dominik koji je porez uredno platio. Kada je sagra\u0111ena ova crkva sv. Nikole? \u017dupska organizacija na ovom zemlji\u0161tu provedena je u drugoj polovici 12. st. Spomenuti benediktinski samostan bi bio podignut prije \u017eupske organizacije, dakle oko 1150.g., ako ne i prije, jer se kod \u017eupske organizacije, ne osje\u0107a dioba na samostane koji su na ovom podru\u010dju nekako u isto vrijeme bili podizani. Samostani su bili podijeljeni na principu arhi\u0111akonata, a osnivanje arhi\u0111akonata na podru\u010dju pe\u010dujske biskupije (kad je pripadala i Vukovska \u017eupa) povremeno je u prvom desetlje\u0107u 11. st., prije \u017eupske organizacije. Osim toga znamo da je samostan u Bano\u0161tru podignut oko 1150. godine, a taj je samostan bio ili uzrok podizanja ostalih samostana u okolini, ili je on osnovan ve\u0107 kao posljedica njihova postojanja.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Dakle, ako uzmemo da je samostan sagra\u0111en oko 1150. godine, onda je crkva sv. Nikole podignuta oko 1201. godine, po\u0161to su tu ve\u0107 neko vrijeme bili benediktinci. Papin legat ovo naselje naziva i Sveti Duh (Sanctus spiritus) po \u010demu mo\u017eemo zaklju\u010diti da je osim imena Monu\u0161tar i ovo drugo ime bilo u upotrebi. Papin legat poku\u0161ao pokupiti crkveni porez i u samom samostanu Sv. Duha, ali mu ga opet nije htio dati i legat to u svojim ra\u010dunima izri\u010dito navodi. Zbog samostana i svoga polo\u017eaja na prometnom zemlji\u0161tu Monu\u0161tar je stjecao sve ve\u0107u va\u017enost, osobito kada je u XV. st. dobio za\u0161titu Gorjanskih. Naselje je raslo umna\u017eaju\u0107i se obrtnicima i trgovcima, tako da je i XV st. Monu\u0161tar bio podignut na stupanj trgova\u010dko-obrtni\u010dkog mjesta.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Ovuda su prolazile dr\u017eavne ceste. Jedan je put iz Monu\u0161tra vodio u Podravinu, drugi u Vukovu. Stoga su tu i odr\u017eali veliki \u017eupski sajmovi na kojima su progla\u0161avane va\u017enije sudbene i upravne odredbe i odluke. Tu su sazivane i skup\u0161tine \u017eupskog plemstva, progla\u0161avani ugovori razli\u010ditih kaptola i pribrana carina. Najve\u0107i sajam bio je na Duhove. Veliki sajam odr\u017ean je i poslije Miholja, a odr\u017eani su i radovi polumjese\u010dni sajmovi. Mjesto odr\u017eavanja sajmova bilo je po svojoj prilici blizu samostana na ledini gdje se i danas odr\u017eavaju sajmovi. Poradi va\u017enosti i podesnosti polo\u017eaja podignuta je s vremenom i tvr\u0111ava u blizini samostana.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">No, benediktinci nisu dugo potpuno u\u017eivali svoj posjed na Donjoj Vuci. Ve\u0107 pri kraju prve polovice 14. st. cijelo imanje zajedno sa samostanom kralj je darovao plemi\u0107u Nikoli Berzete. Naslu\u0107uje se da je to u\u010dinjeno mo\u017eda zbog nevjere vukovskih benediktinaca prema kralju Karlu Robertu u borbi \u0161to se tu, na tlu Vukovske \u017eupanije, vodila za i protiv njega. U svakom slu\u010daju benediktiuci nisu tada u\u017eivali naklonost kralja, a to vidimo otuda \u0161to im nije dana pogodnost kakve jake plemi\u0107ke obitelji, kao \u0161to su to kasnije bili Gorjanski. Berzete su se odr\u017eali svega kroz tri generacije. U 14. i 15. st. u vrijeme velikih unutarnjih borbi za prijestolje Monu\u0161tar je opet stradavao. I benediktinci, i posjednici Berzete stali su na stranu kralja Sigismunda, te su ih stoga okolni protivnici napadali i pusto\u0161ili. U tom pusto\u0161enju u po\u010detku 15. st. samostan je skoro sasvim bio poru\u0161en, a uni\u0161tene su i gospodarske zgrade i stoka na svim samostanskim i plemi\u0107kim imanjima. Protivnici su se na taj na\u010din svetili Gorjanskirna koji su iza izumrlih Berzeta stekli ovaj posjed. Kada su u smirenim prilikama Gorjanski dobili patronatstvo nad benediktincima zapo\u010deli su s obnovom samostana da bi 1422. redovnici ponovno u\u0161li u samostan. Ovaj novi samostan bio je gra\u0111en od kamena i velikih razmjera. Zauzimao je gotovo sav prostor na onoj visokoj ravnini \u0161to se uzdi\u017ee iznad Vuke. Pored samostana Gorjanski su podigli i veli\u010danstvenu crkvu. Imala je oblik bazilike s tri la\u0111e i dva tornja. Stajala je na samoj visokoj obali Vuke, te joj je i polo\u017eaj pove\u0107avao ljepotu. Mjesto je znano po tome \u0161to je u blizini njezina crkvi\u0161ta bila podignuta kapela, a 1810. i crkva sv. Ante. Gabrijel Ba\u010di\u0107, veliki prepozit pe\u0107ujski i Andrije Natali, \u017eupnik iz Nijemaca posje\u0107uju\u0107i \u017eupu Vukovar 1729. godine, izvje\u0161\u0107uje da je ta crkva bila jedna od najljep\u0161ih u Slavoniji, gotskog stila, i da se mo\u017ee usporediti gotovo s bazilikom Sancta Maria Magiore u Rimu, da Slavonija &#8220;me\u0111u tolikom Bogu posve\u0107enim hramovima niti uzvi\u0161enijega kamenom, niti umije\u0107em gra\u0111evinskima ne broji&#8221;.<\/p>\n<ol start=\"1526\">\n<li style=\"font-weight: 400;\">godine ovo podru\u010dje pada pod tursku vlast. Ovo podru\u010dje osvajala je jedna kolona koja je i\u0161la od Beograda preko Srijema na Osijek. S tom kolonom bili su i sam sultan Ibrahimpa\u0161a i njegovi najbli\u017ei suradnici.<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Benediktinci su pred Turcima pobjegli, a Nu\u0161tar dijeli istu sudbinu kao i ostala naselja u ovim krajevima.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Kako je samostanska crkva bila gra\u0111ena od kamena i \u010dvrste hrastove gra\u0111e, kani\u0161ki pa\u0161a Alija Sokolovi\u0107 poznavaju\u0107i njenu izvrsnu gra\u0111u htio je uzeti za svoje svrhe. 1610. godine od nu\u0161tarskoga spahije kupio je crkvu i poslao ljude koji su po\u010deli tu ljepoticu. No, 40 okolnih katolika, vide\u0107i ovo, oti\u0161li su kadiji u Vukovar i potu\u017eili se na ru\u0161enje. Veliku ulogu oko spa\u0161avanja odigrao je i don \u0160imun Matkovi\u0107. Tako je crkva pretrajala tursko gospodarstvo. 1720. godine jo\u0161 je bila u dobrom stanju, samo joj krov nije bio vi\u0161e u redu. Oko nje su u vrijeme turskog gospodarstva stanovnici okolnih sela, zajedno s Nu\u0161tarcima, sahranjivali svoje pokojne.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">No, \u0161to se dogodilo? 1726. godine ovu crkvu sru\u0161io je onda\u0161nji vlastelin ma\u0111arskog porijekla, grof Maksimilijan Goasseau d Henef a njezinim kamenjem dao je sagraditi neke dijelove svoga dvora, crkvu u svome dvoru, kapelicu na mjestu poru\u0161ene crkve i staju za krave. J. Brusztle na kraju izvje\u0161tava o ru\u0161enju koje donose Ba\u010di\u0107 i Natali dodaje: &#8220;O tempora! O mores!&#8221; Sa\u010duvali smo je od Turaka, a poru\u0161ili su nam je Ma\u0111ari. Ba\u010di\u0107 i Natali su jo\u0161 1729. godine vidjeli ostatke sveti\u0161ta i zidova na kojim su bile goti\u010dki oslikane slike svetaca. Potrudili su se i izmjerili dimenzije poru\u0161ene crkve. Du\u017eina joj je bila 42 orgije (74,76 m), a \u0161irina 18 orgija (32,04 m) ( 1 orgija= 1,78 m). Da bi zametnuo trag crkvi i samostanu poku\u0161ao je Goasseau primjeniti ime Nu\u0161tar u &#8220;Ivanici&#8221;, no kako vidimo to mu nije uspjelo. Na Plemi\u0107evu dvoru nalazio se i jedan otpali benediktinac imenom Nifarije koji je bez i\u010dijeg odobrenja i jurizdikcije vr\u0161io slu\u017ebu \u017eupnika. Ba\u010di\u0107 i Natali su se zato sukobili s Nifarijem, ali nisu postigli \u017eeljenih rezultata. U bilje\u0161kama kanonskih vitizacija 1732 i 1754. godine se ka\u017ee da je crkva u plemi\u0107evu dvoru, koju je sagradio od kamenja benediktinske crkve, posve\u0107ena uzvi\u0161enju sv. Kri\u017ea, s tri oltara, oslikana elegantnim slikarijama, a \u017eupni\u010dku slu\u017ebu vr\u0161i \u017eupnik franjevac. Franjevci su bili jedini Pastiri u tursko vrijeme, a i od 1687. pa sve do 1803. godine.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">A \u0161to se dogodilo s benediktinskim samostanom? Spomenici katoli\u010dke organizacije za turskoga vremena ne spominju ga u popisu 1702. god. samo znaju da je tu samostan nekada bio i vidjeli su se ostaci zdanja. Vjerojatno ga je poru\u0161io spomenuti Alija Sokolovi\u0107 koji je htio i crkvu poru\u0161iti, ali su mu vlasti to zabranile jer je crkva slu\u017eila okolnim katolicima, a samostan je iza odlaska benediktinaca ostao nenastanjen i bez upotrebe. Crkva sv. Nikole je bez sumnje propala od zuba vremena, jer je Turci nisu dozvoljavali popravljati, a ni sami katolici nisu bili tome skloni jer su imali ljep\u0161u i prostraniju samostansku crkvu Sv. Duha.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Od 1526. pa sve do 1691., iz turskog razdoblja, o Nu\u0161tru nemamo .mnogo podataka. Pred dolazak Turaka Nu\u0161tar je imao 30-ak obitelji. \u017ditelji nisu pred Turcima bje\u017eali. Osje\u0107ao se jak utjecaj kalvina, ali se oni nisu uspjeli odr\u017eati. Nu\u0161tar je pripadao jedno vrijeme pod \u017eupu Jankovci, a pod turskog namjesnika u Ivankovu.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Ve\u0107 od 1720. godine imamo vi\u0161e podataka. Sa\u010duvano je dosta podataka zabilje\u017eenih prigodom kanonskih vizitacija.<\/p>\n<ol start=\"1751\">\n<li style=\"font-weight: 400;\">Nu\u0161tar postaje vlasni\u0161tvo \u0160andora od Slavnicza, da bi \u017eenidbenim vezama 1808. pre\u0161ao u ruke grofova Khuen de Belassi koji grade novi dvor. Od 1780. \u017eupa je pod jurizdikcijom \u0111akova\u010dkog biskupa.<\/li>\n<\/ol>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Novija povijest nam je poznatija, pa stoga donosim samo kratak pregled. Blagoslovljena je na slavu Duha Svetoga 14. studenog 1860. po vinkova\u010dkom \u017eupniku Antunu Poslovski. Zidana je od opeka, pokrivena crijepom, u romanskom stilu. Duga je 30,4 a \u0161iroka 74,3 m. Orgulje su nabavljene 1863. Nad sakristijorn su si patroni Khuen dali urediti mali kor za vlastitu upotrebu. Gradnju crkve, me\u0111u ostalima, potpomogao je i biskup J. J. Strossmayer sa 400 forinti.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Velikim zalaganjem \u017eupnika Antuna Branka Gili\u0107a \u017eupna crkva je temeljito izvana obnovljena i ure\u0111ena kao jedna od vrlo rijetkih crkava u na\u0161oj biskupiji. 11. kolovoza 1975. je i po \u0111akova\u010dkom biskupu \u0106irilu Kosu posve\u0107ena.<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Kako vidimo, duga je i burna Povijest ove \u017eupe i sela. Prije gotovo osam i pol stolje\u0107a benediktinci su mu svojim dolaskom i osnivanjem samostana udarili temelje. Na\u0161i dragi djedovi i o\u010devi hrabro se odupiru\u0107i svim nevoljama i neda\u0107ama koje donosi povijest i ba\u0161tinu. U najte\u017eim godinama ostali su vjerni svom ognji\u0161tu, sa\u010duvali vjeru u Boga i na toj vjeri temeljili svoj \u017eivot dr\u017ee\u0107i se Benediktova gesla &#8220;Moli i radi&#8221;! Preuzimaju\u0107i plug iz njihovih ruku recimo im &#8220;Hvala&#8221;! i di\u017eu\u0107i duh i misao prema onome u kojemu \u017eivimo, mi\u010demo se i jesmo, krenimo hrabro naprijed!<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">Ante Mihaljevi\u0107, \u017eupnik nu\u0161tarski (1991. &#8211; 1998.)<\/p>\n<p style=\"font-weight: 400;\">&nbsp;<\/p>\n<\/div><\/section><br \/>\n\n<style type=\"text\/css\" data-created_by=\"avia_inline_auto\" id=\"style-css-av-1knlg0-ce0bb694e1e6b66fbd9bb556d9ac2673\">\n#top .hr.av-1knlg0-ce0bb694e1e6b66fbd9bb556d9ac2673{\nmargin-top:30px;\nmargin-bottom:30px;\n}\n.hr.av-1knlg0-ce0bb694e1e6b66fbd9bb556d9ac2673 .hr-inner{\nwidth:45%;\nmax-width:45%;\n}\n<\/style>\n<div  class='hr av-1knlg0-ce0bb694e1e6b66fbd9bb556d9ac2673 hr-custom  avia-builder-el-7  el_after_av_textblock  avia-builder-el-last  hr-center hr-icon-yes'><span class='hr-inner inner-border-av-border-thin'><span class=\"hr-inner-style\"><\/span><\/span><span class='av-seperator-icon' aria-hidden='true' data-av_icon='\ue8bf' data-av_iconfont='entypo-fontello'><\/span><span class='hr-inner inner-border-av-border-thin'><span class=\"hr-inner-style\"><\/span><\/span><\/div><\/p><\/div><\/div><!--close column table wrapper. Autoclose: 1 -->\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":96,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/376"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=376"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/376\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6032,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/376\/revisions\/6032"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/96"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=376"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}