![\"bozic\"](\"\/images\/stories\/bozic.jpg\")
Prva svjedo\u010danstva o slavljenju Kristova ro\u0111enja se\u017eu jo\u0161 u davno IV. stolje\u0107e, iako postoje dokazi da kr\u0161\u0107ani \u010daste \u0161pilju Kristova ro\u0111enja ve\u0107 u II. stolje\u0107u. Prisciline katakombe u Rimu \u010duvaju vjerovatno najstariji poznati prikaz Kristova ro\u0111enja ( oko 230. g.). Na njima je \u017eena koja dr\u017ei dijete i doji ga, i mu\u0161karac koji pokazuje rukom na zvijezdu u daljini.<\/p>\n
Lik Josipa se u prvim stolje\u0107ima ne pokazuje zbog bojazni da se njegovim prikazom ne umanji Isusovo bo\u017eanstvo. Josipa se po\u010dinje \u010dastiti puno poslije tih prvih vremena. Ikonografija \u017eeli naglasiti Kristovo bogo\u010dovje\u0161tvo, i zbog toga ne stavlja skoro nikakav naglasak na Josipa. Najpoznatije uprizorenje \u017eivih jaslica napravio je sveti Franjo Asi\u0161ki 1223. godine uz pristanak pape. Ne zna se to\u010dno zbog \u010dega je 25. prosinac uzet kao datum slavljenja Bo\u017ei\u0107a. Pretpostavlja se da su poganski obi\u010daji koji su vladali u prvim vremenima kr\u0161\u0107anstva bili jako ra\u0161ireni pa se tako dan ro\u0111enja Sunca ( Dies natalis invicti ) poku\u0161ao prevladati i zaboraviti uvo\u0111enjem slavlja ro\u0111enja Isusa Krista, Boga \u2013 mladoga Sunca koje nema zalaza. Slavlje Kristova ro\u0111enja nikada nije naglasak stavljalo na scenske prikaze i ma\u0161tovitost pri izradi jaslica, i op\u0107enito uprizorenjem samoga doga\u0111aja, nego Crkva oduvijek nagla\u0161ava simboli\u010dni izri\u010daj vjere u Otajstvo koje se o\u010ditovalo ro\u0111enjem Djeteta u Betlehemu.<\/p>\n
Brojne su mogu\u0107nosti i na\u010dini razmi\u0161ljanja o otajstvu Bo\u017ejega utjelovljenja. Sve \u0161to se ti\u010de \u017eivota zahva\u0107eno je tim otajstvom; Bog silazi u na\u0161e \u010dovje\u0161tvo i obnavlja ga u cijelosti. Bog postaje malen radi \u010dovjeka. On, Svjetlo Istinsko koje prosvjetljuje svakog \u010dovjeka dolazi na svijet. Zahva\u0107eni tim svjetlom mo\u017eemo i dalje hodati po tami ili hoditi svjetlom prosvijetljeni. Odluka je uvijek na nama.<\/p>\n
Dani Do\u0161a\u0161\u0107a su svojevrstan put iz tame u svjetlost. Prihvatiti Krista kao put u \u017eivot zna\u010di sigurnost pred svim neda\u0107ama kojima smo izlo\u017eeni. Prihva\u0107anje isto tako treba ozna\u010davati jednu korjenitu promjenu na\u0161eg pona\u0161anja i mijenjanja. Nije dovoljno samo obasjati mrak \u0161to je oko nas, trebamo obasjati tamu \u0161to je u nama. Tama je dublja i stra\u0161nija od mraka. Biti rasvijetljen zna\u010di imati novi pogled, biti rasvijetljen zna\u010di upaliti jednu malu svije\u0107icu u svome srcu i njome osvijetljeni koraknuti u novu nadu.<\/p>\n
Ako se Bog nije pla\u0161io uzeti ljudsko tijelo i postati jedan od nas ni mi se ne moramo pla\u0161iti svoje nemo\u0107i i grijeha, svojih slabosti, svoje malenosti u tijelu. Tijelo je zbilja \u017eivota, njime smo ograni\u010deni. Upravo u toj ljudskoj ograni\u010denosti Bog \u017eeli pokazati svoju mo\u0107. Bog u osobi malenog djeteta pobu\u0111uje ljubav i baca u zaborav sve na\u0161e predod\u017ebe o Bogu silnom i jakom, Bogu koji ka\u017enjava. Dijete pobu\u0111uje ljubav, njemu se ljubav bezuvjetno daje. Malo i nevino, bespomo\u0107no, nije sposobno \u017eivjeti samo. Ro\u0111eno dijete \u017eivi od ljubavi bli\u017enjih. Svi mi imamo vlastito iskustvo malenosti. Nije li Bog odabrao najsavr\u0161eniji na\u010din da nam poka\u017ee svoju ljubav kada se rodio kao maleno dijete. Bo\u017ei\u0107na zbilja nam tako govori o malenosti, o neznatnosti, o nemo\u0107i \u2013 Bo\u017ei\u0107na zbilja govori o ljubavi koju smo pozvani upoznati i prepoznati. <\/p>\n
Rije\u010d je Tijelom postala i Bog je u njoj rekao sve. Ne zatvarajmo zato Rije\u010d u mno\u0161tvo na\u0161ih rije\u010di. Ta Rije\u010d nam govori. Za one koji slu\u0161aju postoje dvije no\u0107i koje nam govore: \u2013 jedna no\u0107 koja se spustila nad nebom u Betlehemu i donijela svijetlo na svijet; i druga no\u0107 \u2013 koju je na Kalvariji obasjala zora uskrsnu\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prva svjedo\u010danstva o slavljenju Kristova ro\u0111enja se\u017eu jo\u0161 u davno IV. stolje\u0107e, iako postoje dokazi da kr\u0161\u0107ani \u010daste \u0161pilju Kristova ro\u0111enja ve\u0107 u II. stolje\u0107u. Prisciline katakombe u Rimu \u010duvaju vjerovatno najstariji poznati prikaz Kristova ro\u0111enja ( oko 230. g.). Na njima je \u017eena koja dr\u017ei dijete i doji ga, i mu\u0161karac koji pokazuje rukom na zvijezdu u daljini.<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2904,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2086"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2086"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2086\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}