{"id":2144,"date":"2015-06-28T19:09:12","date_gmt":"2015-06-28T19:09:12","guid":{"rendered":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/sveti-petar-i-pavao-2\/"},"modified":"2015-06-28T19:09:12","modified_gmt":"2015-06-28T19:09:12","slug":"sveti-petar-i-pavao-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/sveti-petar-i-pavao-2\/","title":{"rendered":"Gospodine, umno\u017ei mi vjeru – Sveti Petar i Pavao"},"content":{"rendered":"

\"svPetarIPavao\"<\/p>\n

Na svetkovinu svetih Petra i Pavla<\/strong> 29. lipnja 2015. svete mise u \u017eupi Nu\u0161tar \u0107e biti slu\u017eene prema slijede\u0107em rasporedu:<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Marinci  – 9.00 sati<\/span><\/p>\n

Nu\u0161tar – 11.00 sati<\/span><\/p>\n

Ceri\u0107  –  19.00 sati<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

SVETI PETAR<\/p>\n

\"svetiPetar\"Bio je ribar<\/a>, vjernik \u017eidovske vjere, rodom iz gradi\u0107a Betsaide, sjeverno od Galilejskog jezera<\/a>, a \u017eivio je u ku\u0107i u blizini jezera u Kafarnaumu<\/a>. Prema evan\u0111eljima, Petra je Isus<\/a> zapazio dok je lovio ribu i rekao mu: \u00bbPo\u0111i za mnom\u2026u\u010dinit \u0107u te ribarom ljudi.\u00ab  Petar je ipak ostao nagle naravi te se znao i suprotstaviti Isusu, osobito kada nije bio spreman prihvatiti Isusov kraj na kri\u017eu<\/a>. Zvao se \u0160imun, dok ga Isus nije prozvao Petar, \u0161to na gr\u010dkom zna\u010di Stijena, kako bi ozna\u010dio njegovu vode\u0107u ulogu u Crkvi. To se dogodilo nakon \u0161to je Isus upitao apostole: \u00bbA vi, \u0161to vi ka\u017eete, tko sam ja?\u00ab, a Petar mu je rekao: \u00bbTi si Krist-Pomazanik, Sin Boga \u017divoga.\u00ab Petar je kasnije i postao rimski biskup i prvi papa. Postao je jedan od dvanaest apostola, kao i njegov brat Sveti Andrija<\/a>. Petar je bio i jedan od prvih svjedoka praznoga Isusovog groba<\/a> nakon uskrsnu\u0107a, te jedan od onih kojima se uskrsli Krist najprije ukazao. Djela apostolska<\/a> izvje\u0161\u0107uju da je Petar bio prisutan kod silaska Duha Svetoga<\/a> o prvim Duhovima<\/a> te je po\u010deo dr\u017eati govore koji su obra\u0107ali tisu\u0107e ljudi. U toj se knjizi tako\u0111er \u010dita kako je lije\u010dio bolesnike, pa su ih ljudi iznosili na trgove da Petrova sjena padne na njih i budu izlije\u010deni.<\/p>\n

Zbog svoga je propovijedanja bio ba\u010den u tamnicu. Herod Antipa<\/a> htio ga je drugi dan pogubiti te tako pridobiti narod za sebe, no Petra je an\u0111eo izme\u0111u \u010detiri stra\u017eara izveo kroz vrata, odveo do Markove ku\u0107e, gdje je prva Crkva cijelu no\u0107 molila za njega. Petar je potom oti\u0161ao iz Jeruzalema<\/a> i tako se spasio. Potaknut vi\u0111enjem, odlazi u Cezareju<\/a> rimskom gra\u0111aninu Korneliju, ulazi u njegovu ku\u0107u, makar to po \u017eidovskom<\/a> zakonu nije smio, te mu navje\u0161\u0107uje evan\u0111elje<\/a>. U Djelima apostolskim to je prikazano kao va\u017ena prekretnica u kr\u0161\u0107anstvu, budu\u0107i da je tako prvi put ono iza\u0161li izvan \u017eidovskoga kruga. Petar je propovijedao i u Antiohiji<\/a>, a osobito je va\u017ena bila njegova uloga na prvom jeruzalemskom apostoslokom saboru, kad je odlu\u010deno da se od pogana koji prije\u0111u na kr\u0161\u0107anstvo ne\u0107e tra\u017eiti da obdr\u017eavaju sav \u017eidovski zakon.<\/p>\n

SVETI PAVAO<\/p>\n

\"svetiPavao\"Najvi\u0161e podataka o njegovu \u017eivotu daju nam Djela apostolska<\/a>. Prema njima, Pavao je bio iz Tarza (u dana\u0161njoj ju\u017enoj Turskoj<\/a>, tada u Rimskom Carstvu<\/a>). Zvao se Savao, \u0161to odgovara hebrejskom imenu \u0160aul. Latinsko ime Pavao uzeo je vjerojatno za boravka na Cipru (vidi: Djela apostolska 13,9). Bio je \u017eidovski<\/a> student Talmuda<\/a>, izu\u010dio je zanat za izra\u0111iva\u010da \u0161atora<\/a>. Kao vjerni \u017didov, progonio je kr\u0161\u0107ane, te je bio prisutan pri ubojstvu sv. Stjepana<\/a>.<\/p>\n

Na putu u Damask<\/a>, kamo je krenuo uhititi grupu kr\u0161\u0107ana, do\u017eivio je vi\u0111enje, oslijepio je od jakog nebeskog svijetla i \u010duo Isusove<\/a> rije\u010di : \u201dSavle, za\u0161to me progoni\u0161? \u201d To iskustvo je na njega tako utjecalo, da je prihvatio kr\u0161\u0107anstvo, dao se krstiti u Damasku i po\u010deo navije\u0161tati Evan\u0111elje<\/a>. U Jeruzalemu<\/a> su u po\u010detku bili sumnji\u010davi prema njemu, dok se nisu uvjerili da se stvarno obratio. Na prvom misijskom putovanju pratio ga je Barnaba<\/a> koji ga je i uveo u zajednicu jeruzalemske Crkve. Putovao je po Maloj Aziji<\/a>, Gr\u010dkoj<\/a>, isto\u010dnom Sredozemlju<\/a>, te je na kraju stigao do Rima<\/a>. Obi\u010dno se govori o njegova \u010detiri misijska putovanja. Na njima je najprije ulazio subotom u sinagoge te \u017didovima navije\u0161tao evan\u0111elja, a kad ga oni ne bi prihvatio, onda se obra\u0107ao i poganima<\/a>.<\/p>\n

U Pavlovim poslanicama, koje su postale sastavni dio Novog zavjeta<\/a>, a pisao ih je pojedinim mjesnim Crkvama, odgovaraju\u0107i na njihove konkretne probleme, nailazimo na jo\u0161 ne\u0161to biografskih podataka o njemu. Ponajprije, tu i on sam prepri\u010dava svoj do\u017eivljaj susreta s Kristom (vidi: Poslanica Gala\u0107anima<\/a> 1,11-24]]), potom pripovijeda o svojim putovanjima i susretima s Petrom i ostalim apostolima u Jeruzalemu. Kona\u010dno, govori o nevoljama koje je do\u017eivljavao na putovanjima, primjerice, kako je vi\u0161e puta bio je ba\u010den u tamnicu, bio bi\u010devan, kako je do\u017eivio nekoliko brodoloma i sli\u010dno. Jedan od najpoznatijih njegovih tekstova je “Hvalospjev ljubavi<\/a>” iz Prve poslanice Korin\u0107anima<\/a>, a teolo\u0161ki je osobito bogata Poslanica Rimljanima<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"svPetarIPavao\"<\/p>\n

Na svetkovinu svetih Petra i Pavla<\/strong> 29. lipnja 2015. svete mise u \u017eupi Nu\u0161tar \u0107e biti slu\u017eene prema slijede\u0107em rasporedu:<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Marinci  – 9.00 sati<\/span><\/p>\n

Nu\u0161tar – 11.00 sati<\/span><\/p>\n

Ceri\u0107  –  19.00 sati<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2963,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2144"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2144\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}