{"id":2250,"date":"2016-08-15T08:39:11","date_gmt":"2016-08-15T08:39:11","guid":{"rendered":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/lice-ene-3\/"},"modified":"2016-08-15T08:39:11","modified_gmt":"2016-08-15T08:39:11","slug":"lice-ene-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/lice-ene-3\/","title":{"rendered":"Lice \u017eene"},"content":{"rendered":"

\"gospa\"Kako sve ne nazivamo Hrvatsku domovinu? Jedan od naslova je i “Gospina Hrvatska”. Mnoge  su crkve  njoj posve\u0107ene, prepuna sveti\u0161ta osobito na blagdan Velike Gospe. “Dostojno je i pravedno! “Protestantski dio europskog naroda ne prihva\u0107a na\u0161u pobo\u017enost,
<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Moglo bi se re\u0107i da je  odanost Mariji izme\u0111u  “previ\u0161e i premalo”. Od naslova  “Bo\u017eica i Velika Majka,  Jungova “Marija je \u010detvrta  Bo\u017eanska Osoba”, do svo\u0111enja Marije na “obi\u010dnu vjernicu”, a  “Evan\u0111elje djetinjstva na mit.” Tko umanjuje Marijin lik, umanjuje \u017eenu u njezinom pozivu i veli\u010dini. \u0160to mi mo\u017eemo ponuditi Europi ? Gdje su plodovi ?<\/span><\/p>\n

Marija je svoj \u017eivot ugradila u spasenjski Bo\u017eji plan. Preko nje je do\u0161ao Spasitelj.    Postala je “most izme\u0111u neba i zemlje, karika koja  nedostaje”.  “Ona je  prosula svijetom vje\u010dno  Svijetlo, Isusa Krista Gospodina na\u0161ega”,   kako molimo u predslovlju mise njoj na \u010dast.<\/span><\/p>\n

U njezinu liku Crkva prepoznaje \u017denu navje\u0161tenu u prapo\u010decima, po Njoj smo i mi “sinovi  i ba\u0161tinici po Bogu”.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

Ona je puno toga: tip Crkve koja slu\u0161a, vjerom prihva\u0107a Bo\u017eju rije\u010d, odaziva joj se voljom te “ona tijelom postaje”.<\/span><\/p>\n

Mi ka\u017eemo da Crkva u njezinu liku prepoznaje samu sebe.<\/span><\/p>\n

Crkveni izri\u010daji o Mariji: Bogorodica, Djevica, Bezgre\u0161na, na nebo uznesena te Majka Crkve, Srce Crkve kako bi rekao papa Pio XII.<\/span><\/p>\n

Drag nam je izraz “majka”. Prepuni su ga zazivi, pjesme Njoj u \u010dast.<\/span><\/p>\n

\u0160tujemo li je pravilno? Papa Pavao VI u dokumentu :  “Marialis  cultus”<\/span><\/p>\n

Nagla\u0161ava da \u0161tovanje  treba biti: biblijsko, liturgijsko, ekumensko i antropolo\u0161ko.<\/span><\/p>\n

Biblijski  lik Marijin nam je ocrtan u Evan\u0111eljima, poslanicama. Jednostavnost kojoj se nema i ne smije \u0161to dodati, preuveli\u010dati.<\/span><\/p>\n

Liturgijska slavlje nisu uvijek, a trebala bi biti, li\u0161ena sladunjavih zaziva, molitava, pobo\u017enosti.  “Po Mariji k Isusu”, rekli bi dobri  na\u0161i stari.<\/span><\/p>\n

Ekumenska vrijednost u \u0161tovanju Marije ne smije biti kamen spoticanja drugim kr\u0161\u0107anskim crkvama. Marija nije Bog, a jeste Bogorodica. Ona je zagovornica milosti, ali nije izvor.<\/span><\/p>\n

Bog preko nje djeluje.  “Isus Krist jedini posrednik izme\u0111u Boga i ljudi “. Obo\u017eavanje njezinih kipova, doticanje, ljubljenje,  mo\u017ee prije\u0107i u “feti\u0161izam i praznovjerje”.<\/span><\/p>\n

\u017delim se osvrnuti na “antropolo\u0161ki vid \u0161tovanja”.<\/span><\/p>\n

Papa upozorava u glavi 34. da je “te\u0161ko uklopiti sliku Djevice, kakva se ukazuje u nekim pobo\u017enim knjigama i knji\u017eicama u \u017eivotne uvjete dana\u0161njeg dru\u0161tva, a posebno  one suvremene \u017eene”\u2026” Nagla\u0161avamo da patni\u010dko lice Kristovo trebalo prepoznati u licima patnika. \u0160to je s Marijinim licem, licem \u017eene? Tolike su pjesme,  kipovi, slike, nastale na temu “Gospe \u017ealosne”. \u0160to to ima Gospa od toga ako ne “suosje\u0107amo sa \u017eenama ovoga svijeta ” ?<\/span><\/p>\n

Kakav je polo\u017eaj \u017eene danas u svijetu, gdje je \u017eena objekt u porno industriji, podcijenjena radnica, majka kojoj zakon dopu\u0161ta usmrtiti dijete  u sebi, djevojka koju  mediji odmalena u\u010de da je “provod i u\u017eivanje” jedino \u0161to vrijedi, starica koja postaje “tehnolo\u0161ki vi\u0161ak u obitelji “?<\/span><\/p>\n

Javljaju se “\u017eenski pokreti”, kod nas i u svijetu,  di\u017eu svoj glas u za\u0161titu \u017eena na postavkama koje se kose s kr\u0161\u0107anskim nazorom na svijet i \u010dovjeka. \u0160to je s nama u Crkvi? Premalo nagla\u0161avamo da je \u017eena dobila dostojanstvo i \u010dast,  \u010da\u0161\u0107enjem Bogorodice. T. De Chardin  vidi u \u017eeni ljubav “veliku kozmi\u010dku snagu”. “Djevica, Gospa najsavr\u0161enije je utjelovljenje toga on je pozdravlja kao  “Biser Kozmosa, simbol bo\u017eanske ljepote. ”  Koliko je to daleko od onoga \u0161to se \u017eeni dogodilo kroz povijest od biblijskih \u017eena koje su imale “lice” do bezimenih srednjovjekovnih spaljenih kao da su “vje\u0161tica “,  od davnih vremena kad su bile  “objekt po\u017eude”, u mnogo\u017eenstvu, do vremena kad se razmi\u0161ljalo: “ima li \u017eena du\u0161u”. Pobo\u017eno\u0161\u0107u prema Mariji  svaka \u017eena dobiva “lice”.<\/span><\/p>\n

Marija  ima tisu\u0107u lica. Svaki je narod prikazuje sebi sli\u010dnu na slikama i kipovima, svaki je na svom jeziku zove majkom. \u010cije lice ima Marija? Na satu knji\u017eevnosti kod  pokojnog prof. Ivana Cesara iznenadio sam sve prisutne odgovorom: “Marija ima lice moje mame”! I sada u to vjerujem. Ona ima lice  tvoje majke, sestre, redovnice prijateljice, \u017eene.<\/span><\/p>\n

Sada dolazi ono \u0161to me za\u010du\u0111uje, rastu\u017euje. U prepunim sveti\u0161tima cvjeta pobo\u017enost prema Mariji , osobito u svibnju  i listopadu. Ni\u010du dru\u0161tva molitelja obiteljske krunice. Uznemiruje  \u010dinjenica da mnogi od “pobo\u017enih molitelja”  premalo dr\u017ee do svojih \u017eena, majki, snaha i svekrva, djevojaka i susjeda. U njima ne vide lice Marijino. Mariju je lako prepoznati u na\u0161im \u017eenama , na njihovom \u017eivotnom putu: od vjernosti Bogu, roditeljstvu, odgoju, na kri\u017enom putu njihove djece. Voljeti Mariju, mrziti, iskori\u0161tavati, zapu\u0161tati \u017eenu, “od jedne do stote godine” nema smisla. Tu je raskorak koji se vidi. Kritike su opravdane. Besplodna pobo\u017enost koja je sama sebi svrha. Na\u017ealost!<\/span><\/p>\n

Kad bi mi  sve\u0107enici o tome \u010de\u0161\u0107e propovijedali, a vjernici shvatili, Crkva bi bila jo\u0161 vi\u0161e “uto\u010di\u0161te” zlostavljanim \u017eenama, obe\u0161\u010da\u0161\u0107enim djevojkama, napu\u0161tenim staricama, izazov europskom \u010dovjeku koji sve vi\u0161e gubi utrku s vremenom, ljudsko\u0161\u0107u i Bogom.<\/span><\/p>\n

Ru\u017eno zvu\u010di jedna talijanska izreka: “\u017deni treba vjerovati samo tri stvari: kad ne jede da je jela, kad rodi da je bila nose\u0107a, kad umre da je bila bolesna”. Nimalo ljudski, jo\u0161 manje kr\u0161\u0107anski zar ne?<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"gospa\"Kako sve ne nazivamo Hrvatsku domovinu? Jedan od naslova je i “Gospina Hrvatska”. Mnoge  su crkve  njoj posve\u0107ene, prepuna sveti\u0161ta osobito na blagdan Velike Gospe. “Dostojno je i pravedno! “Protestantski dio europskog naroda ne prihva\u0107a na\u0161u pobo\u017enost,
<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Moglo bi se re\u0107i da je  odanost Mariji izme\u0111u  “previ\u0161e i premalo”. Od naslova  “Bo\u017eica i Velika Majka,  Jungova “Marija je \u010detvrta  Bo\u017eanska Osoba”, do svo\u0111enja Marije na “obi\u010dnu vjernicu”, a  “Evan\u0111elje djetinjstva na mit.” Tko umanjuje Marijin lik, umanjuje \u017eenu u njezinom pozivu i veli\u010dini. \u0160to mi mo\u017eemo ponuditi Europi ? Gdje su plodovi ?<\/span><\/p>\n

Marija je svoj \u017eivot ugradila u spasenjski Bo\u017eji plan. Preko nje je do\u0161ao Spasitelj.    Postala je “most izme\u0111u neba i zemlje, karika koja  nedostaje”.  “Ona je  prosula svijetom vje\u010dno  Svijetlo, Isusa Krista Gospodina na\u0161ega”,   kako molimo u predslovlju mise njoj na \u010dast.<\/span><\/p>\n

U njezinu liku Crkva prepoznaje \u017denu navje\u0161tenu u prapo\u010decima, po Njoj smo i mi “sinovi  i ba\u0161tinici po Bogu”.<\/span><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":3037,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2250","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2250","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2250"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2250\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2250"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2250"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/zupaduhasvetoga-nustar.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2250"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}