I OPET BOŽIĆ …

Božić je, Božić je u srcu tvom i mom …

Jaslice 2010. u župnoj crkvi

 

Ima blagdana koji ostavljaju duboki trag u svakodnevnom životu ljudi, podsjećaju na djetinjstvo, obiteljsku radost.

Jedan od njih je Božić.

Postao je opći civilizacijski blagdan za čitav svijet. Opasnost je da se iz vida izgubi sadržaj blagdana, ono bitno da je Bog postao čovjek „radi nas i našeg spasenja”, pa tako nebitno postane bitno: darovi, čestitanja, dobro jelo i sveti Nikola s Djedom božićnjakom i okićeni bor. Priprava za Božić teče u dva smjera: vanjska i unutarnja.

Neki će nažalost, pripremu za Božić svesti na vanjsku, a ima ih koji su nakon svega spremni doći barem na Polnoćku. Pravi kršćani Božić pripremaju u oba smjera: okićen bor, darovi, obiteljski ručak, a prije toga ispovijed, pričest, sv. Misa.

Među kojima si ti i kako tvoja obitelj slavi Božić?

Promisli koliko ćeš vremena potrošiti za vanjsku pripremu, a koliko u pripravi duše? Eto, sada znadeš na čemu si!

Pozovi svoje ukućane i dođi na Misu, na susret neba i zemlje. Potrudi se. Kako ćeš nekome čestitati Sretan Božić, rođenje Isusovo ako se nije „rodio u tebi“? Bog se zbog tebe, za tebe rodio. Budi sretan jer si voljen toliko da je i Bog zaželio biti tvojim prijateljem.

 

 

BOŽIĆNI SIMBOLI I TUMAČENJA

DOŠAŠĆE

Dolazak i rast svijetla simbolizira vijenac došašća s četiri svijeće . Svaku se nedjelju pali jedna više uz molitvu.

SLAVLJE-VJERA I TRADICIJA

Uz sve narodne običaje: svjetlo, slama, kićenje zelenog drvca, darovi, čestitari.. POLNOĆKA i susret u PRIČESTI su najvažniji dio slavlja.

Na razmeđu između jučer i danas, noći i dana koji dolazi, u ponoć, recitira se VJEROVANJE “Nicejsko – Carigradsko” da je “Sin Božji postao čovjekom, nama u svemu jednak osim u grijehu”.

BOŽIĆ

SLAVLJENJE BOŽIĆA

Najprije se slavilo na BOGOJAVLJENJE 6. siječnja. Sadašnji datum, 25. prosinca, ne odgovara stvarnosti. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, po Julijanskom kalendaru. Uveden je u Rimu u IV. st. da se oplemeni blagdan “nepobjedivog boga sunca”.

Tog datuma nastupa zimski solsticij, vrijeme kad sunce dostiže najveću kulminaciju. “Isus je to sunce o kojem je riječ”.

Prvi put se spominje slavlje 336. godine. Brojenje godina od “Isusova rođenja” računao je u VI st. opat Dionizije. Pogriješio je. Isus je rođen pet godina ranije. Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Sveta Tri Kralja.

OBIČAJI UZ BOŽIĆ:

Ostaci poganstva: Grane crnogorice nekad – simboli plodnosti, a kićenje jamstvo uroda, zaštita od zlih uroka.

Bor se kiti od 1600. u Njemačkoj, oko Rajne. Prošireno svuda.

SLAMA U KUĆI

Na njoj su spavali. Na stolu stolnjak, a pod njim zrna žita, zobi, ječma, kukuruza. Pod stolom hamovi i dijelovi pluga.

ŽITO

Sije se na dan sv. Barbare, 4. XII ili Lucije , 13. XII. Rast žita nagovještavao je dobru ili lošu ljetinu. NOVOST kod nas Hrvata. Žito kitimo trobojnicom. Tu je prisutan antički kult vegetacije.

JASLICE

Prvi napravio sveti Franjo Asiški u 13. stoljeću.

BETLEHEMSKO SVIJETLO

Noviji običaj. Svijetlo upaljeno u Betlehemu prenosi se u sve zemlje svijeta, pojedine katedrale. Kod nas u đakovačku katedralu, a mi donosimo to svjetlo u Crkvu, narod u svoje kuće.

BOGOJAVLJENJE – SVETA TRI KRALJA

Univerzalnost Božića. Tri kralja su predstavnici naroda, rasa: crne, žute, bijele. Započinje blagoslov obitelji.

KRŠTENJE ISUSOVO

Početak javnog Isusova djelovanja. Objava Trojstva. Ulazak u vodu označava smrt, izlazak i objava “ovo je Sin moj ljubljeni“ – uskrsnuće.

---