Gradnja jaslica – simbolika
Jaslice su prikaz Isusova rođenja opisanoga u Evanđeljima po Mateju i Luki.
Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica Djeteta Isusa, Djevice Marije, sv. Josipa te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, anđela, svetih triju kraljeva i dr. Postoje i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo dijete koje predstavlja Isusa leži u jaslama. Vol i magarac su često sastavni dio jaslica, makar se ne spominju u biblijskom opisu Isusova rođenja.
Jaslice se postavljaju u domove na Badnjak i ostaju do blagdana Bogojavljanja, a u crkvama do blagdana Krštenja Isusova. Prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223. godine. Prve jaslice s figuricama, postavljene su u samostanu Fussen u Bavarskoj, 1252. godine. Jaslice kakve danas poznajemo potječu iz 16. stoljeća, a procvat su doživjele nakon Prvog svjetskog rata. Najstarije hrvatske jaslice čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka. Papa Ivan Pavao II. započeo je 1982. godine, tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu sv. Petra ispred božićnog drvca.
Tako je sv. Franjo dočarao tajanstvenost svete božićne noći, kad se nebo susrelo s zemljom, kada je veliki Bog postao malenim Djetetom, kad je Bog postao Božić (mali Bog). Želio je slikovito predočiti spasenjski događaj, koji se zbio prvoga Božića u Betlehemu. Od prvih, Franjinih jaslica sve do danas vjernici po svem svijetu uprizoruju Isusovo rođenje. Po Isusovom rođenju Bog je zauvijek ušao u našu, ljudsku povijest. Neuništiva snaga Božića dopire i danas do nas, da nas uvede u čarobni Božji svijet ljubavi.
Gledajući jaslice dobivamo odgovor na pitanje zašto je Bog postao čovjekom? Radi nas ljudi i radi našeg spasenja. Bog se utjelovio da bi nam pokazao da nas ljubi najvećom mogućom ljubavlju.
