Author Archive for: lekosta

Opomena pred blagdan

Nikad dovoljno nije govoriti o važnosti svete Mise, pričesti. Nikad dovoljno.

Što sve ne činimo od propovijedi, opomena, poziva zvonima, rasporedom misnih slavlja na oglasnim pločama, župnim stranicama na računalu.

Čini se da je za neke “kršćane” uzalud zvoniti u “gluhe uši”.

Svećenik sam i trudim se oduševiti  župljane za nedjeljna misna  slavlja.

I drugi kolege to isto čine. Ima li uspjeha? Veliki je nesrazmjer između deklariranih katolika i onih koji redovito, ili ponekad idu na Misna slavlja. Zaboravljaju da je sveta Misa središte cjelokupne duhovnosti. Začudo, sve im je važnije od toga. Nikako da shvate da nema ljubavi, vjere bez susreta. Prigodice citiramo dijelove poruka svetog Oca, biskupa, imamo mjesečno klanjanje pred Presvetim.

Nažalost, nekima je  posjeti crkvi dovoljan “od Antunova do Antunova, od polnoćke do polnoćke”.

„Samo vjerom gradimo most od zemlje do vječnosti, svijetli luk do neba, a on opet i iznova pada, nikako da se spoji nad ponorom smrti, s polovinom mosta koji raste s druge obale.“

Čuo je to u Crkvi. Uznemiren. Nije im do kraja shvatio smisao, još manje svrhu. Sve mu se to pričinilo kao uzaludan napor da se prijeđe granica. Nesiguran.

Kako sve ne nazivamo Hrvatsku domovinu? Jedan od naslova je i “Gospina Hrvatska”. Mnoge  su crkve  njoj posvećene, prepuna svetišta osobito na blagdan Velike Gospe. “Dostojno je i pravedno ! “Protestantski dio europskog naroda ne prihvaća našu pobožnost, a mi bi u Europu.

Moglo bi se reći da je  odanost Mariji između  “previše i premalo”. Od naslova  “Božica i Velika Majka,  Jungova “Marija je četvrta  Božanska Osoba”, do svođenja Marije na “običnu vjernicu”, a  “Evanđelje djetinjstva na mit.” Tko umanjuje Marijin lik, umanjuje ženu u njezinom pozivu i veličini. Što mi možemo ponuditi Europi ? Gdje su plodovi ?

Marija je svoj život ugradila u spasenjski Božji plan. Preko nje je došao Spasitelj.    Postala je “most između neba i zemlje, karika koja  nedostaje”.  “Ona je  prosula svijetom vječno  Svijetlo, Isusa Krista Gospodina našega”,   kako molimo u predslovlju mise njoj na čast.

U njezinu liku Crkva prepoznaje Ženu navještenu u prapočecima, po Njoj smo i mi “sinovi  i baštinici po Bogu”.

MATI

Ime je to u kojem se  zrcali nebo

od ljubavi, od bola, od sna dječjeg satkano,

toplo kao jutro i

riječ izgovorena nakon buđenja.

Od  njega raste djetinjstvo,

bezbrižno kao

let leptira, cvjetovi proljetni

i modro nebo nad ravnicom.