Sveti Florijan

U pogansko svetište za Dioklecijanova progonstva bio je priveden sv. Florijan koji je bio veteran rimske vojske a u gradu Cetiumu visoki državni činovnik.Rodio se 250. godine poslije Krista u Austriji, u današnjem gradu st. Polten. Doveden je da pred svima prinese žrtvu poganskim bogovima i tako zaniječe svoje kršćanstvo, što je on odbio. Okrivljen je zbog toga i što je u Lauriacumu posjećivao kršćane i bodrio ih na ustrajnost u progonstvima. Hrabro je svjedočio svoje kršćanstvo u onim izrazito nekršćanskim vremenima, kada je još rimskim pokrajinama harao lov na kršćane.  Florijan  nije htio ni čuti, a kamoli izvršiti otpad od vjere. Stoga je stavljen na muke i osuđen na smrt spaljivanjem, koju je izbjegao, da bi bio  potom bačen u rijeku Enns, sa kamenom oko vrata, te je tako završio svoje mučeništvo.

Bilo je to 4. svibnja 304. godine. Tijelo mu je kasnije pronađeno, a pokopala ga je neka udovica po imenu Valerija. Mučenikovo je tijelo pokopano nedaleko od Lauriacuma a nad grobom mu nastaje slavna opatija St. Florijan –  600. godina poslije njegove smrti.  Štovanje sv. Florijana rašireno je po Austriji, Bavarskoj a i po našim krajevima. Narod zaziva njegovu zaštitu protiv požara i poplava, a kao svog zaštitnika štuju ga i vatrogasci.

Štovanje svetog Florijana bilo je zabranjeno u našoj zemlji u razdoblju između 1945. – 1990.godine, da bi se slavno vratio kao zaštitnik vatrogasaca u razdoblju domovinskog rata 1991.godine. Osnivanjem slobodne i samostalne Hrvatske, sveti Florijan se vraća u dobrovoljna vatrogasna društva i profesionalne vatrogasne jedinice. Prihvaća se Dan Svetog Florijana i obnavlja ljubav prema svetom zaštitniku.