Uzor vjere hrvatskog naroda – blaženi Alojzije Stepinac

zupa duha svetoga nustar 6

stepinac2„Ništa me neće prisiliti da prestanem ljubiti pravdu, ništa me neće prisiliti da prestanem ljubiti nepravdu, a u ljubavi prema svome narodu ne dam se ni od koga natkriliti.“

Pogledaj dokumentarni film – Kad istina pobijedi


Djelovanje blaženog Alojzija Stepinaca obilježio je početak drugoga svjetskoga rata, i neviđena stradanja Židova, koji pred Njemcima bježe iz svojih domovina, te dolaze u zemlje u kojima nalaze utočišta. Tako izvjestan broj židovskih izbjeglica dolazi i u Hrvatsku. Niti u njoj ne nalaze sigurnost. Ipak, pod okriljem nadbiskupa Stepinca mnogi pronalaze pomoć. Ne samo Židovi, nego i Romi, pa Srbi, te osvi ostali kojima je mogao pomoći. Poznate su njegove riječi da su „ rase i narodi Božje tvorevine!“ Uzdajući se u Boga, nije se bojao komunističkog režima. 1945. godine partizanska vojska ulazi u Zagreb, i već nakon desetak dana nadbiskup Stepinac biva uhićen.

 

Optužnica ga tereti za suradnju sa neprijateljem u vrijeme rata, nasilno pokrštavanje vjernika pravoslavne vjere tj. nasilnog nametanja katoličke, i još mnogih drugih djela. Na montiranom sudskom procesu optužen je na 16 godina zatvora koje je trebao odslužiti u Lepoglavi, ali mu je boravak u zatvoru zbog bolesti preinačen u kućni pritvor u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je 1953.g. kardinalom. Umire 10. veljače 1960. i biva pokopan u zagrebačkoj katedrali. Povijest pamti njegove riječi u kojima ga prepoznajemo kao branitelja čovjekova dostojanstva a koje je izrekao 1942., u jeku ratnih stradanja;

 

Svaki narod i rasa, kako se odrazuje danas na zemlji, imade pravo na život dostojan čovjeka. Svi oni bez razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili Crnci ili Evropejci, bili omraženi Židovi ili ponosni Arijci, imadu jednako pravo da govore „Oče naš, koji jesi na nebesima.“

 

Zbog svega toga, danas blaženog Alojzija Stepinca možemo promatrati kao jednog od najznačajnijih likova novije povijesti Crkve u Hrvata.

 

Na velikom slavlju u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. god. papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim, rekavši:

 

„U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Evropu komunizmom. On je sada u nebeskoj slavi okružen svima onima, koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama. U Njega danas s pouzdanjem upiremo svoj pogled iščući njegov zagovor.“

 stepinac3

Crkva štuje blaženog Alojzija Stepinca kao „stradalnika za jedinstvo Crkve i mučenika za jedinstvo kršćana“, a njegov blagdan slavi 10. veljače.