Sveti Bonaventura, biskup i crkveni naučitelj

15. srpnja Crkva se liturgijski spominje jednog od najvećih franjevaca 13. stoljeća, svetoga Bonaventure. Rođen 1217. g. u Italiji, već u 17 godini postaje članom Male braće dobivši ime Bonaventura. Kao nadaren i pametan mladić  odlazi na studij u Pariz gdje ima sreću studirati sa još jednim velikim svecem Katoličke Crkve, svetim Tomom Akvinskim. Doktorira u 27-oj godini postavši tako jedan od najmlađih i najglasovitijih profesora na pariškom sveučilištu. Uklanjao se molitvi, a svu znanost i istinu pronalazio je u snazi križa.

 Legenda kaže kako je i svetom Tomi pokazao križ, kada ga je ovaj upitao gdje mu je biblioteka. Napisao je i životopis svetoga Franje, kojemu je bio suvremenik. Govorilo se da nema ništa ljepše nego čitati ono što piše jedan svetac o drugome. U 36. godini izabran je za generala svoga reda. Bio je proglašen kardinalom 1237. godine, te glavnim ravnateljem Drugog lionskog sabora te iste godine. Za vrijeme Sabora je obolio i umro u noći između 14. i 15. srpnja. Iz ruke pape Grgur X. primio je bolesničko pomazanje. Svecem je proglašen 1482. godine a crkvenim naučiteljem 100 godina kasnije, 1588. od pape Siksta V.

Učio je kako najbolje slijediti duh svetoga Franje, te govorio da jedna starica može ljubiti Boga više nego jedan doktor teologije. Svu znanost gledao je kao put – koji nas od filozofije do teologije, vodi ka ljubavi.

 

PRESLATKI I DOBRI ISUSE
(molitva sv. Bonaventure)

O preslatki i dobri Isuse! Oče svjetla!
Od tebe dolazi sve ono što je najbolje
i svaki savršeni dar,
pogledaj milosrdno na nas koji priznajemo, koji uistinu znamo
da bez tebe ne možemo ništa učiniti.
Ti, koji si za nas dao cijenu otkupa, dopusti nam, iako smo nedostojni takve cijene,
da se prepustimo tvojoj milosti, potpuno, sasvim i u svemu;
da bismo tako, oblikujući sebe prema slici tvoje muke
zadobili ponovno onu sliku koju smo grijehom izgubili,
sliku tvoga božanstva,
uz pomoć našeg Gospodina. Amen.