Veliki petak – Križni put
Iako je bio planiran u 15.00 sati na groblju, Križni put će se zbog lošeg vremena moliti u 18.30 sati u župnoj crkvi, prije obreda Velikog petka.
Iako je bio planiran u 15.00 sati na groblju, Križni put će se zbog lošeg vremena moliti u 18.30 sati u župnoj crkvi, prije obreda Velikog petka.
Prošle je nedjelje proljeće stiglo i u crkvu sv. Katarine u Ceriću, koja je procvjetala prvopričesnicima! Naime, 26 ovogodišnjih prvopričesnika predstavljeno je župnoj zajednici, a sve do Prve pričesti, crkvu će krasiti nizovi cvjetova prvopričesnika.
U svakom cvijetu je fotografija jednog prvopričesnika, koji se već pola godine pod vodstvom Marije Maslov intenzivno pripremaju za sakramente pomirenja i euharistije. Cvijet simbolizira zajedništvo: zajedništvo u obitelji, u razredu i zajednicu okupljenih oko euharistijskog stola.
Istaknuo je to i naš župnik, Slavko vranjković, koji je oslikao motive koji povezuju naše cvjetove. Naime, kao što cvijet ne može rasti bez vode i svjetla, tako i djeca – teško će cvasti bez obiteljske i Božje ljubavi, potrebne da bismo mogli radosno pristupiti euharistijskom stolu pod prilikama kruha i vina.
Djeca su se zajednici predstavila i pjesmom, a prilikom prozivanja njihova katehistica, Marija Maslov, poesbice je istaknula nadu da će ovi prvopričesnici svojim životom ne samo procvjetati, nego i donijeti obilat plod na korist čitave naše zajednice. Također se zahvalila župniku, roditeljima i svima koji ovu djecu prate svojim molitvama.
Zajednica vjernika u Ceriću, 4. svibnja postat će bogatija za 26 novih redovitih pričesnika:
1. Ivan Balić
2. Petra Ban
3. Josip Cindrić
4. Darko Čuljak
5. Filip Čurčić
6. Mihael Dakić
7. Mislav Felja
8. Leon Jurkić
9. Nina Kljunić
10. Dominik Končevski
11. Anđela Krajinović
12. Ana Livajušić
13. Matea Matančević
14. Martin Mudnić
15. Marija Pajtak
16. Ana Penić
17. Lea Puharić
18. Filip Runjaić
19. Anđela Skokić
20. Ivan Sladeček
21. Lorena Sladeček
22. Patrik Sučić
23. Ivona Šegović
24. Ivana Voćanec
25. Gabrijel Vrselja
26. Marko Zovko
OZDRAVLJENJE GUBAVCA
Slavko Vranjković, sacerdos
Toliko toga je skriveno
u nama,
u krvi našoj.
Život i smrt,
kao ponornice
teku pa izbiju u bolesti.
Sve se uskovitla,
procvjeta
nemirom i zaboli.
Zdravi nas izbace
iz društva,
obilježe,
postajemo prijetnja
i stranci
njima i svojima.
Htjeli smo ga pozdraviti.
Izdaleka.
Mahnuo je rukom.
U očima
njegovim vidjeli smo samilost.
“Isuse, sine Davidov,
smiluj nam se!”
Vikali smo uglas.
Ušutkavali nas oni uokolo
zgroženi našim ranama.
Naredi da nas pozovu.
Od njegova dodira
poče ozdravljenje.
Ranjena koža buja,
raste, prska kao
pupovi u proljeće
i drhti
kao mlada vrba
nad vodom.
Nakon kupanja
u Siloamu
prvi put smo na mladoj koži
osjetili
topli popodnevni vjetar.
Kako se u ove hladne zimske dane više vremena provede u kući – nudimo Vam kvalitetno provođenje Vašeg vremena
uz izbor filmova uz koje možete ponešto i naučiti. Vrijedi pogledati. Gore desno primjetite izbornik FILMOVI.
Za početak preporuka filma Susret (2010) The Encounter sa Isusom kao konobarom, vrijedi pogledati.
Još puno filmova o svecima na stranicama portala Vjera i djela.
Za razliku od 2012. godine gdje je u župi dvadeset župljana više umrlo nego li se rodilo, prošle 2013. godine zabilježen je pozitivni prirast od + 2 župljana.
Dragi župljani i čitatelji našeg portala, svima Vama želim blagoslovljenu i sretnu novu godinu.
Na poklon vam evo moje pjesme koja će uskoro biti objavljena u mojoj novoj zbirci pjesama.
Budite i Vi Bogom bogati, jer ako je Bog s vama Tko će protiv Vas!
Vaš župnik, Slavko Vranjković – sacerdos
Godini smo na početku
puni želja…
Ima takvih na sve strane.
Čovjek želi bogat biti za života,
radi, gradi, razgrađuje
i podiže kuće svoje do oblaka,
do pod nebo. Život mu je
bez molitve, dobrih djela.
Bog mu novac,
vječno gladan i vremena
i imanja, pa je gramzljiv, nezasitan.
Na svem štedi, nikom ne da,
na sve druge zavist gleda, pa se ljuti,
pa boluje od pakosti.
Nikad dosta.! Nikad dosta.
Gubi ljude, prijatelje gubeć` Tebe,
tražeć` vječnost u bogatstvu,
gubi sebe,
a kad umre i nestane sve to osta` .
Sve je kod nas drugačije, kod kršćana…
Zahvalni smo za imanje,
kruh svagdanji, polja, znanje
dijeleći ga s braćom svojom.
Bogati smo mi u Bogu.
Puno srce, puna usta,
iza nas će svjetlost ostat,
a ne zemlja mračna, pusta.
Čovjek želi sretan biti,
pa to traži u provodu, igri,
piću, u radosti kratkotrajnoj
sve od danas pa do sutra.
Nikad dosta, nikad sretan,
jer mu toga puno treba,
da propjeva, uznemiren pa se žali,
ne uživa željan sreće,
a uvijek mu baš to fali.
Zaboravlja…
da je sreća kad si čovjek,
kad si vjernik koji znade
da dijeleći više imaš,
da si ovdje samo putnik
s mnogom braćom oko stola,
što dobrotom nebo grade.
Mi u tebi, ti u nama
trudeći se svednevice,
da bi drugi, našom vjerom,
prepoznali Tvoje lice.
Pusta želja…
Čovjek želi vječan biti,
pa se liječi, pomlađuje,
trag o sebi urezuje
u kamenu, u knjigama,
u pamćenju povijesnome.
Uznemiren.
Sve prolazi, sve nestaje
u vremenu i kad neće,
smrt mu dođe u pohode,
pa umire u sjećanju,
u ljudima,
a Bog mu je davno umro.
Odlučimo mi kršćani…
U vjeri su ljudi mladi,
godine se i ne broje.
Starih ima u mladosti i
mladića od godina – srca mlada,
duše mlade.
Takvi znaju vječne tajne,
po kojim se Ocu stiže.
Tijelom tvojim nahranjeni
svaki dan smo nebu bliže.
Govoriš nam sad o putu i o sebi.
Stvaraš tako ljude nove što
olujnim morem plove,
dok se zemlja nebom vrti,
a nas vodiš do života,
a od smrti.
Sad smo s Tobom novo nebo,
zemlja nova.
Riječi Tvoje zasijane
sada rastu sve do ploda,
od susreta.
Mala klica od dobrote,
vjere, nade i ljepote
sluti nebo i gledanje Tvoga lica.
Na današnji dan Crkva slavi spomendan svete Lucije, djevice i mučenice.
Sveta Lucija je rođena u 4. stoljeću na Siciliji u imućnoj obitelji. U to je vrijeme Crkva još uvijek bila u nemilosti rimskog cara Dioklecijana.
Jedna od legendi vezanih uz svetu Luciju svjedoči da je jedan mladić bio očaran ljepotom Lucijinih očiju. Lucija je tada sama sebi iskopala oči, da ih pošalje nasrtljivom mladiću. Mladi poganin je bio toliko ganut Lucijinom gestom da je i sam postao kršćaninom i svjedokom vjere koju je Lucija djelom pokazala.
Lucija je zaštitnica ratara, slijepaca (tjelesnih i duhovnih), lađara, staklara, krojača, pisara i vratara. Njezino ime u prijevodu s latinskoga znači “svijetla”, pa se to tumači tako da ona na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći.
Na sv. Luciju sije se pšenica, simbol života. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić.
Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti!
Adresa:
Križnog puta 20, Nuštar
Vukovarsko – srijemska 32221
Telefon:
032/386-216
E-Mail:
zupanustar@gmail.com